Uspješno poduzetništvo i bez velike ideje

S.G. (38) možda nije poznat najširoj javnosti, ali njegova tvrtka jedan je od pozitivnih poslovnih primjera iz Hrvatske o kojima se, nažalost, premalo priča. Rijetki njegovi poslovni suradnici danas znaju ili uopće mogu zamisliti kako ovom uspješnom poduzetniku nisu uvijek cvjetale ruže.

Sve je zapravo krenulo dobro. S.G. je već sa 23 postao prvostupnik poduzetništva na prestižnom privatnom veleučilištu u Svetoj Nedelji. No onda je zapelo. Iako se očekivalo kako će odmah nakon studija ući u poslovne vode, njegova karijera nikako nije kretala. Danas smatra kako ga je predugo blokirao nedostatak poduzetničke ideje.

"Ulazak u poduzetništvo nije jednostavan", objašnjava S.G. "Osobito kada dolazite iz poduzetničke obitelji". Naš sugovornik susreo se s problemom koji muči mnoge poduzetnike druge generacije: pritiskom da se inovativnošću konkurira roditeljima.

Tradicija prošlih generacija pritiska kao mora

S.G. je naime sin poznatog poduzetnika T.G., koji je svoje poslovno carstvo stvorio od nule. Počevši kao vozač u poljoprivrednom kombinatu, T.G. je kroz par godina preko svoje privatne tvrtke otkupio propali kombinat. Zbog zasluga za spašavanje radnih mjesta u kombinatu, T.G. je u nekoliko navrata biran i za načelnik općine Tihomirovci.

Poslovni uspjeh oca pokazao se kao prepreka sinu prilikom ulaska u poduzetništvo. S obzirom da poslovno carstvo T.G. danas obuhvaća različite djelatnosti, od turizma do poljoprivrede, ostalo je malo prostora za novu i izvornu poduzetničku ideju.

"Obitelj je, doduše, pokušala pomoći", priznaje S.G. Kako bi mu povećali mobilnost, i time potaknuli poduzetničku kreativnost, kupili su mu i automobil marke BMW. Međutim, taj je auto stradao zajedno s jednim pješakom u prometnoj nesreći o kojoj u Tihomirovcima i danas postoje podijeljena mišljenja. "Danas je to iza mene", objašnjava S.G. "Okrenut sam poslu i obitelji".

Izlaz iz kreativnog zastoja tražio je i u politici, kojom se i otac aktivno bavio. S.G. se tako jedno vrijeme spominjao u kombinacijama za državnog tajnika u Ministarstvu rada i međugeneracijske solidarnosti. "No nisam želio biti uhljeb", objašnjava S.G. Naposljetku, njegov je sam uvijek bio da stvara radna mjesta, a ne živi od tuđeg rada.

Rješenje iz vedra neba

Iako to tada nije tako izgledalo, odluka da se ne uđe u politiku pokazala se ispravnom. Kao i kod svih velikih poslovnih uspjeha do rješenja je došlo - slučajno. "Jedan poznanik u klubu mi je spomenuo da poduzetnici i ne moraju uvijek imati ideju. To me tada jako zainteresiralo."

Iako se kod nas rijetko spominje, "poduzetništvo bez ideje" (clueless entrepreneurship) u svijetu je priznati koncept. Tajna njegovog uspjeha je u jednostavnosti. "Umjesto velikih ideja, trebate se samo posvetiti onome što već funkcionira". Tajna je dakle u preuzimanju uhodane djelatnosti kojoj se daje novi impuls.

Odluka je naposljetku pala na tvrtku SanProm, specijaliziranu za uvoz i distribuciju sanitarnog materijala državnim tvrtkama i javnim poduzećima. Tvrtka je pod upravom S.G. posljednjih godina postala jedan od lidera na domaćem tržištu.

"Core business nam je to, i posla u Hrvatskoj ima, ali problem je što se privatni sektor premalo cijeni". Kako objašnjava S.G., sanitarni materijal trebao bi dobiti na vrijednosti, između ostalog zbog pandemije Covida, ali država još nije prepoznala važnost ove djelatnosti.

Nedovoljno i presporo

"Država premalo potiče poduzetništvo, a previše služi kao dadilja za neradnike", objašnjava S.G. Kao primjer navodi nedavne mjere protiv Covida. "Istina je da je država isplaćivala plaću za naše radnike, ali naravno da to nije dovoljno." Problem je u tome što se premalo pažnje posvećuje drugim troškovima.

"U tvrtkama poput naše troškovi reprezentacije često višestruko premašuju troškove rada, a to je nešto što ne možemo uvijek pokriti državnim poticajnim sredstvima", upozorava poduzetnik. Na ove kritike iz Ministarstva poduzetništva odgovaraju s puno razumijevanja.

"Ova Vlada je u nekoliko navrata smanjivala porezna davanja i parafiskalne namete za poduzetnike, a tu politiku namjeravamo nastaviti i dalje", objašnjavaju iz Ministarstva. Također, planira se povećanje poticajnih sredstava za privatne tvrtke, koje ionako pune proračun i stvaraju radna mjesta.

"Ministarstvo je osiguralo sredstva iz Europskog socijalnog fonda koje namjeravamo utrošiti za poticanje poduzetništva. Poduzetnici bez ideje i poduzetnici druge generacije, kao osobito ranjive skupine, bit će nam glavne ciljane skupine za dodjelu sredstava", obećaju.

Vizija bolje Hrvatske

Što će od ovih korisnih ideja biti realizirano, ostaje da se vidi. S.G. se samo nada da sporost državne administracije neće i dalje kočiti razvoj poduzetništva.

Za kraj našeg sugovornika pitamo što je ključ poslovnog uspjeha. Bez oklijevanja uzvraća: poduzetnički mindset. "Iako je danas Hrvatska slobodna i nezavisna, kod nas još uvijek vlada socijalistički mentalitet. Svi očekuju da im sve padne s neba, a to tako ne ide. Treba zasukati rukave."

Pored porezne presije i previsoke cijene rada, razvoj hrvatskog gospodarstva guši dakle i nepovjerenje prema poduzetništvu. "Dok god društvo radi prepreke poduzetništvu i postoje te prepreke u glavama u Hrvatskoj neće biti ozbiljnijeg napretka."

S.G. se nada da bi se nešto moglo promijeniti i prihvaćanjem ideje poduzetništva bez ideje. "Moja priča pokazuje da se čak i unatoč velikim izazovima u Hrvatskoj može uspjeti. Važno je samo da društvo prepozna i da nam šansu da realiziramo svoju viziju i stvaramo bolju Hrvatsku", govori nam poduzetnik.